Odvrnuli smo grejanje na 6, radijator nije vreo! Pojašnjenja sistema daljinskog grejanja po potrošnji u naselju
- Administrator
- Oct 4
- 4 min read
Sve zgrade u naselju povezane su na sistem daljinskog grejanja po potrošnji.
Šta to u praksi znači?
To znači da se grejanje ne plaća po kvadraturi stana, već prema količini toplote koja se zaista i potroši.
Račun za grejanje formira se prema stvarnoj potrošnji toplote izraženoj u kWh.
Šta to u praksi znači?
U toplotnoj podstanici svake zgrade nalazi se glavni kalorimetar, dok se po spratovima zgrada nalaze kalorimetri koji mere potrošnju svakog stana. Nakon mesec dana, daljinski se očitava potrošnja svakog stana, a zatim i potrošnja glavnog kalorimetra u toplotnoj podstanici. Razlika u potrošnji sa glavnog kalorimetra i svih pojedinačnih kalorimetara predstavlja gubitke, odnosno zajedničku potrošnju, nakon čega se vrši raspodela potrošnje na svaki stan i tako se formira meečni račun.
Zašto postoje gubici?
Zato što deo toplote:
odlazi kroz vertikale i zajedničke cevi,
greje zajedničke prostorije (hodnike, ulaze),
i delimično se gubi kroz izolaciju instalacija.
Zajednička potrošnja, odnosno gubici raspodeljuje se na sve stanove prema kvadraturi svakog stana.
Merni uređaj | Mesto u sistemu | Šta meri | Napomena |
|---|---|---|---|
Glavni kalorimetar | Toplotna podstanica | Ukupnu toplotu cele zgrade | Osnova za ukupni račun od toplane |
Kalorimetar stana | Spratovi (ulaz u grejni sistem stana) | Ličnu potrošnju stana | Osnova za obračun stanara |
Razlika (gubici) | - | Zajednička potrošnja | Vrši se raspodela na sve stanove po kvadraturi |
Kako funkcioniše grejanje po potrošnji?
U sistemu centralnog grejanja sa kalorimetrima, toplota koja ulazi u stan se meri kalorimetrom. Kalorimetar meri količinu energije (u kWh) koja je isporučena kroz cevi i radijatore u stan. Zbog toga svaki stan plaća samo ono što zaista potroši.
Ako se stan više greje (radijatori duže rade i više su otvoreni), potrošnja raste, a time i račun.
Ako se stan greje umereno i uz pravilno podešene termoglave, potrošnja se značajno smanjuje.
Upravo zbog toga termostatske glave imaju ključnu ulogu u pametnom korišćenju toplote.
Kako funkcioniše termoglava?
Termoglava automatski reguliše protok tople vode kroz radijator u zavisnosti od temperature vazduha u prostoriji. U njoj se nalazi senzor (sa gasom ili tečnošću) koji reaguje na promenu temperature.
Kada je soba hladnija od podešene temperature, termoglava otvara ventil i pušta više tople vode – radijator postaje topao.
Kada soba dostigne željenu temperaturu, termoglava zatvara ventil – radijator postaje mlak ili hladan.
Kada temperatura u sobi ponovo padne, ventil se automatski otvara i ciklus se ponavlja.
To znači da termoglava ne mora stalno grejati punom snagom da bi održavala temperaturu – naprotiv, njena svrha je da održi stabilnu temperaturu uz što manju potrošnju toplote.
Najčešće zablude među stanarima
Mnogi misle da će, ako termoglavu odvrnu na "5" ili "6", radijator biti topliji – a ako je smanje na "3", biće hladniji. To nije tačno.

Termoglava "ne pojačava" grejanje, već određuje do koje temperature će soba biti zagrejana. Ako je soba već topla, radijator će biti hladan čak i kada je termoglava na maksimumu – jer nema potrebe za dodatnim grejanjem. Ako soba nije postigla željenu temperaturu, radijator će biti topao sve dok to ne ostvari.
Dakle, toplina radijatora nije pokazatelj jačine grejanja. Njegova uloga je da povremeno pušta toplinu dok se ne dostigne temperatura koju ste zadali termoglavom.
Ovo takođe zavisi i od temperature vode koju isporučuje sama toplana.
Podešavanje HERZ termoglava
OZNAKA | PRIBLIŽNA TEMPERATURA PROSTORIJE (°C) | OPIS |
|---|---|---|
* | Oko 6 °C | Zaštita od smrzavanja |
1 | Oko 10 °C | Minimalno grejanje |
2 | Oko 13 °C | Hladne prostorije |
3 | Oko 17 °C | Umereno, prelazno |
4 | Oko 20 °C | Standardna komforna temperatura |
5 | Oko 24 °C | Toplije prostorije |
6 | Do 28 °C | Max otvaranje, vrlo topla |
Uloga termoglave kada je prozor u stanu otvoren
Kada je prozor otvoren, u prostoriju ulazi hladan spoljašnji vazduh, a termoglava ima senzor koji meri temperaturu vazduha oko sebe.
Ako je termoglava otvorena i podešena npr. na 4 ili 5, onda "misli" da se soba naglo ohladila i reaguje tako što široko otvara ventil, odnosno pokušava da "nadoknadi" gubitak toplote.
Koji će biti rezultat?
Kroz radijator počinje da struji maksimalna količina tople vode,
Povećava se potrošnja toplote (kalorimetar to meri),
Toplota momentalno izlazi napolje kroz otvoren prozor.
Savet za provetravanje
Ako otvarate prozore da biste provetrili prostoriju, zatvorite termoglavu (na 0 ili *) pre nego što otvorite prozor. Nakon toga, prostoriju provetriti, a zatim zatvoriti prozor i vratiti termoglavu na prethodno podešavanje. Na taj način prostorija se brzo osveži, ne rasipa se energija i termoglava ne reaguje na pogrešno hladan vazduh.
Efekat otvaranja prozora u hodnicima zgrada na zajedničku potrošnju, odnosno gubitke
Još jedna važna stvar kod grejanja po potrošnji, odnosno uticaja na gubitke ili zajedničku potrošnju koja takođe utiče na mesečne račune jeste i otvaranje prozora u hodnicima same zgrade.
Cevi koje prolaze ispod poda u hodniku zgrade nose toplu vodu za grejanje stanova. Deo toplote iz cevi se prenosi kroz pod u hodnik, pa hodnik dobija dodatnu toplotnu energiju. Ovo je gubitak koji se računa kao zajednička potrošnja, jer kalorimetri stanova ne mere ovu energiju.
Kada se otvore prozori u hodniku zgrade, vazduh u hodniku se meša sa spoljnim vazduhom i toplota iz hodnika se brže gubi.
Zbog toga:
cevi pod podom će predavati vodu u hodnik koji je hladniji nego inače,
toplotni gubici kroz hodnik zgrade rastu, jer veća razlika između temperature cevi/poda i spoljašnjeg vazduha znači veći toplotni tok.
Efekat na kalorimetre i zajedničku potrošnju/gubitke
Potrošnja stanova koja se meri sopstvenim kalorimetrima ostaje ista, jer oni "ne vide" dodatni gubitak u hodniku.
Razlika između glavnog kalorimetra u toplotnoj podstanici i zbirnih kalorimetara stanova, tj. zajednička potrošnja će rasti, jer cevi gube više toplote u hodniku koji je hlađen otvorenim prozorom.
Podsećamo da su stambene zajednice zaključile ugovore za firmom Traco doo Beograd za očitavanje i raspodelu utošene toplotne energije.
Poserdstvom portala TRACO RASPODELA možete pratiti svoju potrošnju na dnevnom, odnosno mesečnom nivou. Očitavanje potrošnje vrši se daljinski dva puta dnevno i vidljivo je na portalu.





Comments